Kako prepoznati emocionalno izgaranje (burnout)

Osjećate iscrpljenost i gubitak motivacije? Saznajte kako prepoznati emocionalno izgaranje, koji su najčešći simptomi i kada je vrijeme potražiti pomoć.

Svatko od nas povremeno prolazi kroz razdoblja pojačanog stresa. No kada umor, osjećaj preopterećenosti i gubitak motivacije traju tjednima ili mjesecima, moguće je da se ne radi samo o prolaznoj iscrpljenosti.

Emocionalno izgaranje, poznato i pod engleskim nazivom burnout, stanje je koje se razvija postupno. U početku ga je lako zanemariti jer ga često pripisujemo napornom razdoblju na poslu ili privatnim obavezama. Međutim, ako se uzroci ne prepoznaju na vrijeme, posljedice mogu značajno utjecati na kvalitetu života.

Što je burnout?

Burnout je sindrom povezan s kroničnim stresom na radnom mjestu koji nije uspješno riješen. Tako ga definira World Health Organization u svojoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-11).

Važno je naglasiti da burnout nije službena medicinska dijagnoza niti se odnosi na sve vrste životnog stresa. Iako se pojam često koristi i izvan poslovnog konteksta, njegova službena definicija prvenstveno je vezana uz radno okruženje.

Ipak, osjećaj emocionalne iscrpljenosti može se pojaviti i kod osoba koje dugotrajno brinu o članovima obitelji, prolaze kroz zahtjevna životna razdoblja ili su izložene stalnom pritisku.

Koji su najčešći znakovi emocionalnog izgaranja?

Burnout se obično ne razvija preko noći. Prvi znakovi često su suptilni i lako ih je zanemariti.

Među najčešćim simptomima nalaze se:

  • stalan osjećaj iscrpljenosti
  • gubitak motivacije za posao ili svakodnevne obaveze
  • osjećaj da vam je svega previše
  • poteškoće s koncentracijom
  • razdražljivost i povećana osjetljivost
  • osjećaj emocionalne otupljenosti
  • smanjeno zadovoljstvo poslom
  • problemi sa spavanjem.

Kod različitih ljudi simptomi mogu izgledati drugačije, a njihov intenzitet može varirati.

Emocionalni i tjelesni znakovi

Burnout ne utječe samo na raspoloženje.

Mnogi ljudi primjećuju i tjeleske simptome poput glavobolja, napetosti u vratu i ramenima, probavnih tegoba ili osjećaja kroničnog umora koji ne prolazi ni nakon odmora.

Takve tegobe mogu imati različite uzroke, zbog čega je važno ne donositi zaključke na svoju ruku, nego po potrebi razgovarati s liječnikom.

Zašto dolazi do burnouta?

Ne postoji jedan jedini uzrok emocionalnog izgaranja.

Najčešće se radi o kombinaciji čimbenika kao što su:

  • dugotrajno radno opterećenje
  • nedostatak odmora
  • osjećaj da nemamo kontrolu nad svojim radom
  • stalna dostupnost izvan radnog vremena
  • neusklađenost između osobnih vrijednosti i radnog okruženja
  • dugotrajni emocionalni pritisak.

Na razvoj burnouta mogu utjecati i osobne karakteristike. Primjerice, osobe koje teško postavljaju granice ili imaju izrazito visoka očekivanja od sebe ponekad su izloženije riziku od izgaranja.

Kako se razlikuje od običnog umora?

Nakon napornog dana ili tjedna većina ljudi osjeti umor, ali se nakon kvalitetnog odmora postupno oporavi.

Kod burnouta osjećaj iscrpljenosti često traje mnogo dulje. Odmor više ne donosi isti osjećaj oporavka, a motivacija i zadovoljstvo poslom nastavljaju padati.

Ako primjećujete da se takvo stanje ponavlja ili pogoršava, vrijedi ozbiljno razmisliti o promjenama.

Što možete učiniti?

Prvi korak je priznati sebi da problem postoji.

Zatim pokušajte razmotriti što najviše doprinosi osjećaju preopterećenosti. Ponekad će pomoći jasnije postavljanje granica, razgovor s nadređenima ili preraspodjela obaveza. U drugim slučajevima korisno je uvesti više vremena za odmor, tjelesnu aktivnost ili tehnike opuštanja poput mindfulnessa i svjesnog disanja.

Važno je imati realna očekivanja. Oporavak od burnouta obično zahtijeva vrijeme i postupne promjene, a ne jedno brzo rješenje.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako osjećaj iscrpljenosti traje dulje vrijeme, ozbiljno utječe na posao, odnose ili svakodnevno funkcioniranje ili ga prate simptomi poput izražene anksioznosti ili depresivnog raspoloženja, važno je potražiti stručnu pomoć.

Liječnik, psiholog ili psihoterapeut može pomoći procijeniti što stoji iza vaših simptoma i predložiti odgovarajući oblik podrške.

Prevencija je jednako važna kao i oporavak

Burnout se često razvija postupno, zbog čega ga je lakše spriječiti nego liječiti njegove posljedice.

Redoviti odmor, zdrave granice između poslovnog i privatnog života, kvalitetan san, podrška bliskih ljudi i briga o vlastitom mentalnom zdravlju važni su čimbenici koji mogu smanjiti rizik od emocionalnog izgaranja.

Na portalu Papaja 528 možete pronaći radionice, edukacije i stručnjake iz područja mindfulnessa, coachinga, psihoterapije i osobnog razvoja koji mogu pomoći u razvoju zdravijih navika upravljanja stresom i očuvanja mentalne dobrobiti.

Autor

  • Redakcija Papaja 528 priprema edukativne članke iz područja osobnog razvoja, holističkog zdravlja, svjesnog življenja i razvoja profesionalne prakse. Dio sadržaja nastaje u suradnji s članovima našeg Programa stručnih suradnika, a svaki članak prolazi uredničku provjeru prije objave. Više o našem uredničkom procesu i mogućnostima suradnje pročitajte na stranici Program stručnih suradnika.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)