Jedan dan osjećate da je sve u redu, a već sljedeći pitate se jeste li možda vi krivi za svađu koja se upravo dogodila. Ispričavate se, iako niste sigurni što ste zapravo pogriješili. Sve češće birate šutnju umjesto razgovora jer želite izbjeći novu raspravu. S vremenom počinjete preispitivati vlastito pamćenje, osjećaje i procjene.
Mnogi ljudi koji se nalaze u emocionalno iscrpljujućim odnosima upravo tako opisuju svoje iskustvo. Zbog toga nije neobično da se zapitaju žive li s osobom koja ima izražene narcističke osobine.
Posljednjih godina riječ “narcis” postala je jedna od najčešće korištenih oznaka za teške partnere. No istodobno je postala i jedna od najčešće pogrešno korištenih. Nije svatko tko je sebičan, tvrdoglav ili emocionalno nezreo ujedno i osoba s narcističkim poremećajem ličnosti.
Zato je mnogo korisnije usmjeriti pažnju na obrasce ponašanja i njihov učinak na vaš život nego pokušavati partneru postaviti dijagnozu.
Što je narcizam, a što narcistički poremećaj ličnosti?
Svi ljudi povremeno mogu pokazati narcistične osobine. Ponekad želimo biti u središtu pozornosti, teško prihvaćamo kritiku ili pretjerano branimo vlastiti ego. Takve reakcije same po sebi ne znače da osoba ima psihološki poremećaj.
Narcistički poremećaj ličnosti mnogo je složeniji i predstavlja dijagnozu koju može postaviti isključivo psihijatar ili klinički psiholog nakon stručne procjene. Obuhvaća trajne obrasce ponašanja koji značajno utječu na odnose, funkcioniranje i kvalitetu života.
U svakodnevnom životu ipak nije presudno nosi li partner određenu dijagnozu. Puno je važnije odgovoriti na pitanje: Kako se osjećam u ovom odnosu?
Ako se većinu vremena osjećate nesigurno, iscrpljeno, bezvrijedno ili emocionalno zbunjeno, tada odnos zaslužuje ozbiljno preispitivanje bez obzira na to kako bismo ga nazvali.
Kako izgleda život u braku s osobom koja ima izražene narcističke osobine?
Takvi odnosi rijetko su loši od samoga početka.
Mnogi opisuju da je početak veze bio iznimno intenzivan. Partner je bio pažljiv, šarmantan, pun komplimenata i velikih planova za budućnost. Imali su osjećaj da su napokon pronašli osobu koja ih u potpunosti razumije.
Tek kasnije dinamika odnosa počinje se mijenjati.
Kritike postaju sve češće. Pohvale gotovo nestaju. Svaki pokušaj razgovora završava svađom ili okretanjem priče protiv vas. Umjesto osjećaja sigurnosti, sve više živite s osjećajem da morate paziti što govorite kako ne biste izazvali novu napetost.
Takva promjena obično nije nagla. Upravo zato mnogi ljudi dugo ne primijete koliko se odnos promijenio.
Znakovi koji mogu upućivati na nezdrav obrazac odnosa
Ne postoji jedan test koji može potvrditi da je partner narcis, ali stručnjaci često opisuju obrasce koji se mogu pojavljivati kod osoba s izraženim narcističkim osobinama.
Primjerice, partner teško prihvaća odgovornost za vlastite pogreške i gotovo uvijek pronalazi način da krivnju prebaci na druge. Kritiku doživljava kao osobni napad, dok od drugih očekuje divljenje i potvrdu.
Možda primjećujete da vaše potrebe redovito ostaju po strani ili da se razgovor uvijek vrati na partnerove probleme, želje ili uspjehe. Kada pokušate govoriti o vlastitim osjećajima, vrlo brzo ispadne da pretjerujete, da ste preosjetljivi ili da ste upravo vi uzrok problema.
Takvi obrasci ne znače automatski da osoba ima narcistički poremećaj ličnosti. Međutim, ako se ponavljaju tijekom duljeg razdoblja i ozbiljno narušavaju vaše emocionalno zdravlje, vrijedi ih shvatiti ozbiljno.
Što je gaslighting i zašto počinjete sumnjati u sebe?
Jedan od pojmova koji se često spominje u ovakvim odnosima jest gaslighting.
Riječ je o obliku psihološke manipulacije u kojem druga osoba uporno dovodi u pitanje vaše doživljaje, sjećanja ili osjećaje. Cilj ne mora nužno biti svjesna manipulacija, ali posljedica je često ista – počinjete vjerovati da možda doista pretjerujete ili da ste sve pogrešno razumjeli.
Primjerice, partner vam može reći:
“To se nikada nije dogodilo.”
“Opet izmišljaš.”
“Preosjetljiv/a si.”
“Sve si krivo shvatio/la.”
Ako se takve situacije ponavljaju godinama, nije neobično da osoba izgubi povjerenje u vlastitu procjenu i počne tražiti potvrdu od partnera čak i za stvari koje su joj nekada bile potpuno jasne.
Zašto se osjećate kao da stalno hodate po jajima?
Jedna od najčešćih rečenica koju psiholozi čuju od ljudi iz emocionalno iscrpljujućih odnosa glasi:
“Nikada nisam znao što će ga ili je naljutiti.”
Kada ne možemo predvidjeti partnerove reakcije, počinjemo prilagođavati vlastito ponašanje. Pažljivo biramo riječi, izbjegavamo određene teme i sve češće razmišljamo kako spriječiti novu svađu.
Takav način života dugoročno može biti vrlo iscrpljujući. Umjesto da odnos bude mjesto sigurnosti, on postaje izvor stalne napetosti.
Mnogi ljudi tek nakon izlaska iz takvog odnosa shvate koliko su energije trošili pokušavajući održati mir pod svaku cijenu.
Zašto partner ponekad djeluje potpuno drugačije?
Jedan od razloga zbog kojih je teško procijeniti ovakve odnose jest njihova nepredvidivost.
Nakon razdoblja kritike ili udaljavanja može uslijediti faza u kojoj partner ponovno postaje pažljiv, nježan i pun obećanja. Upravo ti trenuci često bude nadu da će se sve vratiti na početak.
Takvi ciklusi mogu dodatno otežati donošenje odluka jer osoba ne vidi odnos kao isključivo loš. Prisjeća se lijepih trenutaka i vjeruje da se oni mogu trajno vratiti.
Upravo zato mnogi ostaju u odnosu mnogo dulje nego što su ikada zamišljali.
Zašto ljudi ostaju u takvim odnosima?
Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju kada čuju nečiju priču glasi: “Zašto jednostavno nije otišla?” ili “Zašto je ostao toliko dugo?”
Takva pitanja obično proizlaze iz nerazumijevanja koliko emocionalni odnosi mogu biti složeni.
U dugim vezama ne odlazimo samo od partnera. Odlazimo od zajedničkog života, planova, navika, prijateljstava, financijske sigurnosti, ponekad i zajedničkog doma ili obitelji. Mnogi još uvijek vole partnera ili se nadaju da će se vratiti osoba u koju su se zaljubili na početku veze.
Ako su u odnos uključena djeca, odluka može biti još teža. Roditelji često pokušavaju održati brak vjerujući da je to najbolje za obitelj, čak i kada pritom zanemaruju vlastito emocionalno zdravlje.
Nerijetko se događa i da osoba postupno izgubi samopouzdanje. Nakon godina kritike, omalovažavanja ili manipulacije počinje vjerovati da doista nije dovoljno dobra ili da neće pronaći bolji odnos. Upravo zato mnogima nije potrebna osuda okoline, nego razumijevanje i podrška.
Može li se takav odnos promijeniti?
To je pitanje na koje ne postoji jednostavan odgovor.
Ljudi se mogu mijenjati. Mogu razvijati bolje komunikacijske vještine, učiti preuzimati odgovornost i raditi na vlastitim obrascima ponašanja. Međutim, takva promjena zahtijeva iskrenu želju osobe da prepozna vlastiti doprinos problemu i dugoročno radi na sebi.
Ako partner uporno negira postojanje problema, odbija razgovor ili za sve okrivljuje druge, prostor za promjenu znatno je manji.
Važno je pritom razlikovati nadu od stvarnosti. Ostati u odnosu zbog konkretnih znakova promjene nije isto što i ostati zbog nade da će se partner jednog dana promijeniti, iako za to godinama ne pokazuje stvarnu spremnost.
Kako ponovno početi vjerovati sebi?
Jedna od najvećih posljedica dugotrajnih emocionalno iscrpljujućih odnosa jest gubitak povjerenja u vlastitu procjenu.
Možda ste se toliko naviknuli tražiti partnerovu potvrdu da više niste sigurni što doista osjećate ili mislite. Upravo zato oporavak često počinje vrlo malim koracima.
Pokušajte primjećivati vlastite osjećaje bez toga da ih odmah procjenjujete. Vodite dnevnik ako vam to pomaže. Zapišite što se dogodilo tijekom razgovora, kako ste se osjećali i što ste pomislili. Takve bilješke mogu pomoći vratiti osjećaj da vaše iskustvo ima vrijednost i da mu možete vjerovati.
Jednako je važno ponovno njegovati odnose s ljudima uz koje se osjećate sigurno. Razgovor s prijateljem, članom obitelji ili osobom kojoj vjerujete često može vratiti perspektivu koju smo tijekom godina izgubili.
Granice nisu pokušaj promjene druge osobe
Kada se govori o zdravim granicama, mnogi pomisle da one služe tome da promijenimo partnerovo ponašanje.
To nije njihova svrha.
Granice određuju kako ćemo mi reagirati kada se prema nama ponaša na način koji nije prihvatljiv. One nisu prijetnja ni kazna, nego oblik brige o sebi.
Primjerice, možete jasno reći da ne želite nastaviti razgovor ako uključuje vrijeđanje ili omalovažavanje. Možete odlučiti da nećete opravdavati ponašanja koja vas redovito povrjeđuju ili da ćete potražiti stručnu pomoć ako osjećate da sami više ne možete nositi teret odnosa.
Važno je znati da postavljanje granica ponekad izaziva otpor, osobito ako druga osoba nije navikla da ih imate. Upravo zato mnogi prvi put osjete koliko su njihove granice bile narušene tek kada ih pokušaju postaviti.
Kada je vrijeme potražiti stručnu pomoć?
Ne morate čekati da situacija postane nepodnošljiva kako biste razgovarali sa stručnjakom.
Ako primjećujete da ste stalno napeti, da sve više sumnjate u sebe, da vas odnos emocionalno iscrpljuje ili da više ne prepoznajete osobu kakva ste nekada bili, razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može biti važan korak.
Cilj stručne pomoći nije da netko drugome postavi dijagnozu. Cilj je pomoći vama da bolje razumijete vlastitu situaciju, ojačate samopouzdanje i donesete odluke koje će biti u skladu s vašim vrijednostima i potrebama.
Ako odnos uključuje psihičko, fizičko, seksualno ili ekonomsko nasilje, važno je što prije potražiti pomoć nadležnih institucija ili organizacija koje pružaju podršku osobama koje su doživjele nasilje.
Što kaže psihologija?
Psihologija posljednjih desetljeća sve više naglašava važnost kvalitete odnosa za mentalno zdravlje. Dugotrajna izloženost kroničnom stresu, emocionalnoj manipulaciji ili odnosima u kojima nema osjećaja sigurnosti može ostaviti posljedice na samopouzdanje, razinu anksioznosti i opće psihološko funkcioniranje.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju na oprez pri korištenju pojma “narcis”. Ponašanja koja povezujemo s narcizmom mogu imati različite uzroke, a postavljanje dijagnoza na temelju internetskih članaka ili objava na društvenim mrežama nije moguće niti odgovorno.
Mnogo je važnije usmjeriti pažnju na pitanje osjećate li se u odnosu poštovano, sigurno i slobodno biti ono što jeste.
Zdrav odnos ne traži da izgubite sebe
Svaki brak prolazi kroz razdoblja neslaganja, frustracije i kriza. Različita mišljenja, sukobi ili pogreške ne znače da je odnos nezdrav.
No postoji velika razlika između povremenih problema i odnosa u kojem se iz dana u dan osjećate manje vrijedno, nesigurno ili emocionalno iscrpljeno.
Zdrav odnos nije onaj u kojem se partneri nikada ne svađaju. To je odnos u kojem obje osobe mogu izraziti svoje mišljenje bez straha od ponižavanja, manipulacije ili osvete. Odnos u kojem postoji prostor za iskren razgovor, međusobno poštovanje i odgovornost za vlastite postupke.
Možda najvažnije pitanje nije: “Je li moj partner narcis?”
Možda je važnije pitati se: “Kako se osjećam u ovom odnosu?”
Odgovor na to pitanje često će vam reći mnogo više od bilo koje etikete. A upravo taj odgovor može biti prvi korak prema životu u kojem više ne morate birati između ljubavi prema drugome i poštovanja prema sebi.
***
Napomena: Ovaj članak je informativnog karaktera i služi u svrhu podizanja svijesti. Ako smatrate da ste u ugrožavajućem odnosu, potražite stručnu pomoć.
