Jeste li ikada dobili pohvalu na poslu, završili zahtjevan projekt ili ostvarili cilj kojem ste dugo težili, a umjesto zadovoljstva pomislili: “Imao sam samo sreće.” Ili možda: “Kad-tad će svi shvatiti da zapravo nisam dovoljno sposoban.”
Ako vam je takav način razmišljanja poznat, niste jedini. Mnogi uspješni ljudi, bez obzira na iskustvo, obrazovanje ili rezultate, povremeno osjećaju da ne zaslužuju vlastiti uspjeh. Taj se obrazac naziva sindrom uljeza ili Imposter Syndrome.
Iako sam naziv može zvučati kao medicinska dijagnoza, važno je znati da to nije psihički poremećaj, nego psihološki fenomen koji je vrlo čest, osobito među osobama koje si postavljaju visoke standarde.
Što je sindrom uljeza?
Sindrom uljeza opisuje osjećaj da vlastiti uspjeh nije rezultat znanja, truda ili sposobnosti, nego sreće, slučajnosti ili okolnosti. Osobe koje ga doživljavaju često vjeruju da će prije ili kasnije drugi “otkriti” da nisu toliko kompetentne koliko se čini.
Takav način razmišljanja može se pojaviti kod studenata, poduzetnika, liječnika, umjetnika, menadžera, sportaša i ljudi u gotovo svakom zanimanju. Zanimljivo je da nije rezerviran za početnike – nerijetko ga osjećaju upravo oni koji iza sebe imaju godine iskustva i brojne uspjehe.
Kako prepoznati sindrom uljeza?
Jedan od najčešćih znakova jest osjećaj da nikada niste dovoljno dobri, bez obzira na rezultate koje postižete.
Možda teško prihvaćate komplimente jer vjerujete da ljudi pretjeruju. Možda svaki uspjeh pripisujete sreći, dok neuspjehe doživljavate kao dokaz da ste precijenili vlastite sposobnosti.
Neki ljudi zbog toga ulažu golem trud u svaki zadatak jer osjećaju da stalno moraju dokazivati svoju vrijednost. Drugi, paradoksalno, odgađaju važne projekte iz straha da neće ispuniti vlastita očekivanja.
Zašto se javlja?
Ne postoji jedan uzrok sindroma uljeza.
Na njegov razvoj mogu utjecati odgoj, perfekcionizam, visoka očekivanja, uspoređivanje s drugima ili rad u izrazito zahtjevnom okruženju. Kod nekih ljudi javlja se nakon velike promjene, primjerice novog posla, promaknuća ili pokretanja vlastitog poslovanja.
Kada izađemo iz poznatog okruženja i preuzmemo novu odgovornost, sasvim je prirodno da se pojavi određena doza nesigurnosti. Problem nastaje kada tu nesigurnost počnemo doživljavati kao dokaz da ne pripadamo mjestu na kojem se nalazimo.
Zašto uspješni ljudi često sumnjaju u sebe?
Možda zvuči paradoksalno, ali upravo ljudi koji žele raditi kvalitetno često najviše preispituju vlastite sposobnosti.
Svjesni su koliko još mogu učiti i razvijati se pa lakše primjećuju vlastite nedostatke nego ono što već znaju. Istodobno, izvana vide samo uspjehe drugih ljudi, dok njihove sumnje i nesigurnosti ostaju skrivene.
Zbog toga lako steknemo dojam da su svi oko nas sigurniji, sposobniji i kompetentniji nego što smo mi.
Uspoređivanje s drugima rijetko pomaže
Društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj. Ondje uglavnom vidimo završene projekte, priznanja, putovanja i uspjehe, ali rijetko sate sumnje, pogreške ili neuspjele pokušaje koji su im prethodili.
Kada vlastitu svakodnevicu uspoređujemo s tuđim najuspješnijim trenucima, gotovo je nemoguće razviti realnu sliku o sebi.
Vrijedi se podsjetiti da gotovo svaka osoba povremeno osjeća nesigurnost, čak i ako to nikada ne pokazuje javno.
Kako razviti više povjerenja u vlastite sposobnosti?
Prvi korak jest primijetiti vlastiti unutarnji dijalog.
Kada sljedeći put pomislite da ste uspjeh ostvarili isključivo zahvaljujući sreći, zastanite i zapitajte se: Koje činjenice govore u prilog tome da sam ovaj rezultat ipak postigao svojim znanjem, trudom ili iskustvom?
Ponekad može pomoći i vođenje popisa vlastitih postignuća. Ne kako biste hranili ego, nego kako biste podsjetili sebe na situacije u kojima ste uspješno riješili izazove koji su vam se nekada činili preteškima.
Prihvatite da ne morate znati sve
Jedna od najvećih zabluda jest uvjerenje da kompetentna osoba uvijek ima odgovor na svako pitanje.
U stvarnosti, stručnost ne znači znati sve. Ona znači biti spreman učiti, postavljati pitanja i razvijati se.
Ljudi kojima vjerujemo često nisu oni koji nikada ne griješe, nego oni koji otvoreno priznaju kada nešto ne znaju i spremni su pronaći rješenje.
Kada je dobro potražiti podršku?
Ako sumnja u vlastite sposobnosti ozbiljno utječe na posao, odnose ili kvalitetu života, razgovor s psihologom, psihoterapeutom ili coachom može pomoći da bolje razumijete obrasce razmišljanja koji stoje iza tih osjećaja.
Ponekad je dovoljno promijeniti način na koji tumačimo vlastiti uspjeh da bismo primijetili koliko smo već postigli.
Uspjeh nije odsutnost sumnje
Možda najvažnije što vrijedi zapamtiti jest da ljudi koji djeluju samouvjereno često također osjećaju nesigurnost. Razlika je u tome što nisu dopustili da ih ona zaustavi.
Povjerenje u sebe ne nastaje onda kada nestanu sve sumnje. Ono se gradi svaki put kada napravimo korak naprijed unatoč njima.
Možda nikada nećete potpuno utišati unutarnjeg kritičara. Ali možete naučiti da on ne mora donositi odluke umjesto vas. Upravo tada uspjeh prestaje biti nešto što treba opravdavati i postaje prirodna posljedica znanja, iskustva i hrabrosti da nastavite rasti.
