Sigurno vam se barem jednom dogodilo da sjednete za računalo s namjerom da završite važan zadatak, a sat vremena kasnije shvatite da ste pročitali vijesti, odgovorili na nekoliko poruka, pospremili radni stol ili pogledali nekoliko videa. Posao je i dalje ondje gdje je bio, ali osjećaj nelagode postao je još veći.
Ako vam je ovaj scenarij poznat, niste jedini. Prokrastinacija je jedna od najčešćih prepreka produktivnosti, a pogađa studente, poduzetnike, roditelje i zaposlenike jednako često. Dobra je vijest da ona ne govori nužno ništa loše o vašem karakteru. U većini slučajeva riječ je o obrascu ponašanja koji možemo razumjeti i postupno promijeniti.
Što je prokrastinacija?
Prokrastinacija znači svjesno odgađanje zadataka unatoč tome što znamo da ćemo zbog toga kasnije imati više stresa ili problema. Drugim riječima, nije riječ o tome da ne znamo što trebamo napraviti, nego o tome da nam je teško napraviti prvi korak.
Zanimljivo je da ljudi najčešće odgađaju upravo ono što im je važno. Pisanje diplomskog rada, pokretanje vlastitog projekta, učenje za ispit ili donošenje važne odluke često izazivaju više otpora nego svakodnevni, rutinski poslovi. Razlog nije nedostatak želje, nego osjećaj nelagode koji takvi zadaci mogu izazvati.
Prokrastinacija nije isto što i lijenost
Lijenost podrazumijeva da osoba jednostavno nema interes uložiti trud. Kod prokrastinacije situacija je sasvim drugačija.
Ljudi koji odgađaju obveze često cijeli dan razmišljaju o onome što trebaju napraviti. Osjećaju grižnju savjesti, zabrinutost i sve veći pritisak jer posao stoji. Upravo taj unutarnji sukob pokazuje da problem nije u manjku odgovornosti, nego u načinu na koji mozak reagira na određeni zadatak.
Zašto odgađamo obveze?
Ne postoji jedan odgovor koji vrijedi za sve.
Kod nekih ljudi prokrastinacija proizlazi iz straha od neuspjeha. Ako vjerujemo da nećemo biti dovoljno dobri, lakše je odgoditi početak nego se suočiti s mogućnošću pogreške.
Kod drugih je problem perfekcionizam. Kada od sebe očekujemo savršen rezultat, svaki početak djeluje prevelik i prezahtjevan. Ponekad je uzrok i kronični stres, mentalni umor ili osjećaj da imamo toliko obveza da ne znamo odakle krenuti.
U svim tim situacijama mozak prirodno traži nešto što će mu donijeti trenutno olakšanje. Zato je mnogo lakše otvoriti društvene mreže ili pogledati nekoliko kratkih videa nego započeti zahtjevan posao.
Zašto se nakon odgađanja osjećamo još gore?
Odgađanje kratkoročno donosi olakšanje. Na nekoliko minuta ili sati izbjegnemo neugodu koju izaziva zadatak koji nas čeka.
Problem je u tome što se zadatak nije izgubio. Rokovi se približavaju, a osjećaj krivnje postaje sve veći. Upravo zato sljedeći pokušaj započinjanja djeluje još teže nego prethodni.
Tako nastaje začarani krug. Što više odgađamo, to osjećamo veći stres. A što je stres veći, to nam je teže ponovno sjesti i krenuti raditi.
Nemojte čekati da dođe motivacija
Mnogi vjeruju da će jednoga dana jednostavno osjetiti dovoljno motivacije i tada bez problema obaviti sve što su odgađali.
Psihologija pokazuje da se to rijetko događa.
Motivacija vrlo često dolazi tek nakon što krenemo raditi. Kada napravimo prvi mali korak, mozak dobiva osjećaj napretka, a zadatak više ne izgleda toliko zastrašujuće. Upravo zato je početak često najteži dio cijelog procesa.
Pravilo od pet minuta
Jedna od najjednostavnijih strategija jest dogovor sa samim sobom da ćete na zadatku raditi samo pet minuta.
Otvorite dokument, napišite nekoliko rečenica, pročitajte dvije stranice ili odgovorite na jedan e-mail. Nakon pet minuta slobodno stanite ako želite.
Zanimljivo je da većina ljudi nastavi raditi jer je upravo pokretanje bilo najveća prepreka. Kada jednom uđemo u ritam, otpor se često prirodno smanjuje.
Razbijte veliki cilj na male korake
Mozak mnogo lakše prihvaća konkretan zadatak nego apstraktan cilj.
Umjesto da na popis napišete “završiti projekt”, pokušajte zapisati prvi korak. To može biti prikupljanje materijala, izrada plana ili pisanje uvoda. Svaki dovršeni korak stvara osjećaj napretka i povećava vjerojatnost da ćete nastaviti dalje.
Male pobjede imaju mnogo veći učinak nego što većina ljudi očekuje.
Budite manje strogi prema sebi
Ljudi koji često prokrastiniraju znaju biti vlastiti najveći kritičari. Nazivaju se lijenima, neorganiziranima ili nesposobnima, vjerujući da će ih takav unutarnji govor motivirati.
No istraživanja pokazuju upravo suprotno. Pretjerana samokritika povećava stres i otežava početak rada.
Mnogo je korisnije zastati i zapitati se što vam u ovom trenutku treba da napravite prvi mali korak. Ponekad je to kratka pauza, ponekad jasniji plan, a ponekad jednostavno malo više razumijevanja prema sebi.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako prokrastinacija redovito utječe na posao, studij, financije ili odnose, a sami ne uspijevate promijeniti taj obrazac, razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može biti vrlo koristan.
Odgađanje ponekad može biti povezano s anksioznošću, depresijom, ADHD-om ili drugim psihološkim teškoćama koje zahtijevaju stručnu procjenu. U takvim situacijama problem nije manjak volje, nego nešto što zaslužuje ozbiljniju pažnju.
Promjena počinje mnogo ranije nego što mislite
Većina ljudi neće se jednog jutra probuditi potpuno motivirana i organizirana. Promjena se obično događa postupno, kroz male odluke koje svakodnevno ponavljamo.
Možda se najveći pomak neće dogoditi onda kada završite veliki projekt, nego u trenutku kada, unatoč otporu, otvorite dokument, napišete prvu rečenicu ili napravite prvi telefonski poziv.
Upravo takvi mali koraci grade povjerenje u vlastite sposobnosti. A kada jednom shvatite da ne morate čekati savršeno raspoloženje kako biste krenuli, prokrastinacija polako počinje gubiti svoju snagu.
